|
Radionica je namijenjena svim poslovnim ljudima koji žele unaprijediti postojeća ili usvojiti nova znanja, praktične vještine i tehnike koje će im pomoći u rješavanju poslovnih problema i donošenju odluka u njihovom poslovnom okruženju.
|
|
Polaznici radionice najčešće su:
* predsjednici i članovi uprava
* direktori i rukovoditelji svih razina
* voditelji timova, voditelji projekata
* savjetnici, konzultanti
* poslovni analitičari
* svi donositelji poslovnih odluka
Kroz praktične vježbe i zadatke, samostalno ili u malim grupama, polaznici će naučiti:
Kako analizirati problem na organizirani način koji omogućuje analizu svakog elementa zasebno, sustavno i na ispravan način?
Kako odrediti najvažnije kriterije rangiranja i pravilno ih primijeniti na sve rangirane stavke?
Slučaj: Kako koristiti ponderiranje prilikom rangiranja zaposlenika predviđenih za promaknuće?
Kako procijeniti vjerojatnosti alternativnih scenarija ili odluka i događaja unutar tih scenarija? Kako se fokusirati na one odluke i događaje koji određuju održivost scenarija koju su važni te kako prikupiti činjenice ili osporiti pretpostavke o njima?
Slučaj: Na koji način provesti analizu mogućnosti ulaganja u R&D nove linije proizvoda i donijeti ispravnu i utemeljenu poslovnu odluku o ulaganju?
Kako sustavno i na odgovarajući način rangirati određeni broj opcija s obzirom na osobni interes donositelja odluka i kako pojednostavniti donošenje najbolje ili najpovoljnije odluke?
Slučaj: Kako temeljem analize stabla korisnosti donijeti poslovnu odluku o tome na koji bi artikl korporacija trebala koncentrirati svoje lobiranje?
Koje su analitičke prednosti matrice korisnosti o odnosu na stablo korisnosti? Kako analizirati problem iz različitih perspektiva i s različitim klasama ishoda?
Slučaj: Kako temeljem matrice korisnosti donijeti poslovnu odluku o ulaganju u određene vrijednosnice?
Kako analizirati poslovne probleme u kojima suprotstavljeni interesi otežavaju izbor između alternativnih smjerova djelovanja? Kako donijeti poslovnu odluku koja na jednak način pristupa interesima svakog od sudionika koji aktivno sudjeluju u analizi?
Slučaj: Kako temeljem napredne analize korisnosti donijeti poslovnu odluku o određenom eventu, npr. organizaciji konferencije?
Kako odrediti relativnu važnost velikog broja opcija ili različitih smjerova djelovanja u slučajevima kada nemate objektivnih podataka na kojima biste temeljili analizu, kada prioriteti nisu posve jasni ili međusobno konkuriraju po važnosti?
Slučaj: Kako donijeti utemeljenu poslovnu odluku analizirajući različite poslovne opcije, kao na primjer, treba li ulagati u marketing, novi IT sustav ili nove strojeve?
Tijekom radionice kroz praktične vježbe i zadatke naučit ćete koristiti sljedeće analitičke tehnike:
1. stablo vjerojatnosti
Analitička tehnika koja omogućuje određivanje vjerojatnosti pojedinačnih poslovnih scenarija. Razlog naših problema s izračunom vjerojatnosti i procjenama leži u činjenici da naš mozak nije opremljen "modulom vjerojatnosti". Intuitivno i donekle precizno možemo procijeniti visinu većine objekata, možemo procijeniti udaljenosti ili izraditi druge procjene koje se oslanjaju na vizualnu percepciju. Međutim, potpuno smo nepouzdani u ne-vizualnoj i neopipljivoj procjeni vjerojatnosti. Vjerojatnost je koncept koji najslabije razumijemo i njime se najteže učinkovito služimo jer su zakoni vjerojatnosti često u suprotnosti s intuicijom. Međutim, razumijevanje i služenje konceptom vjerojatnosti pri poslovnoj analizi jest ključno jer se vjerojatnost isprepliće s analizom, kako eksplicitno tako i implicitno.
2. Stablo korisnosti
Korisnost je "korist" koju je netko imao ili ima ili očekuje da će imati od neke situacije. To je ono što je ta osoba dobila, dobiva ili će dobiti, razlog zašto je neka osoba poduzela, poduzima ili će poduzeti određene radnje. U normalnim okolnostima, kad smo suočeni s izborom između alternativnih smjerova djelovanja (alternativnim opcijama), odabrat ćemo opciju koja nam pruža veću korisnost, a osoba koja odabire definira što je korisnost. Koncept korisnosti je, u stvari, ono što nazivamo osobni interes. Svrha analize korisnosti je rangiranje bilo kojeg broja opcija prema tome na koji način zadovoljavaju osobni interes donositelja odluka. Opcije su alternativni smjerovi djelovanja. Kada su opcije kompleksne, analiza korisnosti može uvelike pojednostavniti donošenje najbolje poslovne odluke procjenjivanjem i usporedbom prednosti i nedostataka svake opcije zasebno, sustavno i na odgovarajući način. Ova analiza ne samo da pojednostavljuje odabir opcija već i učvršćuje naše uvjerenje u mudrost konačnog odabira.
3. Matrica korisnosti
Matrica ima dvije važne prednosti u odnosu na stablo u analizi korisnosti. Prva je da su relativne razlike u vrijednostima korisnosti preglednije izražene u matrici nego u stablu. Druga prednost ogleda se u tome da je lakše napraviti matematičke izračune. To je dijelom zbog različite konfiguracije dvaju sredstava: stablo je zbijeno i ponekad nesimetrično, a matrica je kompaktna, strogo organizirana i simetrična. Također, fokus matrice korisnosti je na alternativnim ishodima, dok stablo prikazuje cijele scenarije u kojima su ishodi samo jedan od elemenata. S obzirom da olakšava matematičke operacije, matrica je prikladnije sredstvo od stabla za analiziranje problema iz različitih perspektiva i s različitim klasama ishoda.
4. Napredna analiza korisnosti
Često je preporučljivo, čak i nužno, pri analizi određenog poslovnog problema procijeniti korisnosti iz više perspektiva. Analiza korisnosti lako se nosi s višestrukim perspektivama analizirajući svaku od njih zasebno (izradom matrice korisnosti za svaku) i spajanjem rezultata da bi se rangirale opcije. Tehnika analize korisnosti s višestrukim perspektivama ima široku primjenu u slučajevima rješavanja problema gdje suprotstavljeni interesi otežavaju izbor između alternativnih smjerova djelovanja. Analiza korisnosti s višestrukim perspektivama rezultira odlukama koje na jednak način pristupaju interesima svakog sudionika, pogotovo u slučaju kada ti sudionici aktivno sudjeluju u analizi.
5. Ponderiranje (težinske vrijednosti)
Ponderiranjem omogućuje procjenjivanje konkurentnih poslovnih prijedloga korištenjem istih kriterija. Rangiranje je nesvjestan, ali instinktivan proces koji omogućuje donošenje odluka. Rangirati znači odrediti poziciju "neke stvari" u odnosu na "neke druge stvari". Najveća mana instinktivnog načina zaključivanja leži u tendenciji da problem promatramo jednodimenzionalno i da se usredotočimo na prvo rješenje koje se čini smislenim, koje nudi neko objašnjenje. Tri su temeljne slabosti instinktivnog načina zaključivanja: primjenjujemo različite kriterije za različite stavke koje se rangiraju ili sve kriterije tretiramo s jednakom važnošću ili ne rangiramo svaku stavku u odnosu na svaku drugu stavku. Isto vrijedi i za donošenje poslovnih odluka. Ponderiranje je strukturirana analitička tehnika koja omogućuje određivanje najvažnijih kriterija i njihovu pravilnu primjenu na sve rangirane stavke pri donošenju poslovne odluke.
6. Analiza usporedbe parova
Analiza usporedbe parova pomaže odrediti relativnu važnost velikog broja opcija, odnosno različitih smjerova djelovanja. Posebno je korisna u slučajevima kada nemamo objektivnih podataka na kojima bismo temeljili analizu te kada prioriteti nisu posve jasni ili međusobno konkuriraju po važnosti. Ova tehnika olakšava odabir "najvažnijeg problema" ili rješenja koje će vam donijeti najveću korist. Idealan je alat za usporedbu potpuno različitih opcija, kao na primjer, treba li ulagati u marketing, novi IT sustav ili nove strojeve.
Za više informacija kontaktirajte nas na mail: edukacija@comminus.hr |